Quantcast
Channel:
Viewing all articles
Browse latest Browse all 30908

Zašto nam je toliko važno mišljenje drugih ljudi?

$
0
0
Zašto nam je toliko važno mišljenje drugih ljudi?

Verovatno ste i vi primetili da su neki ljudi tvrdoglavi. Zapravo, većina ljudi je takva i vrlo teško menja svoje mišljenje. A često se dešava da čak ni argumenti i činjenice nisu dovoljni da nekoga uverite u istinu. Istovremeno, vrlo nam je važno mišljenje drugih ljudi. Iako to često ne želimo da priznamo.


 

Pa zašto je to tako? Zašto su ljudi toliko komplikovani?

Naučnici Hugo Mercier i Dan Sperber smatraju da je jedna od najvećih vrlina ljudi ujedno i naša velika mana.

Sve vodi korene još iz afričke savane gde su se pojavili prvi ljudi. A njihova, pa i naša, najveća prednost nad drugim vrstama je sposobnost da sarađujemo. Ali, kao što i sami znate, kooperaciju je veoma teško uspostaviti i gotovo jednako teško za održati tokom vremena. Potrebno je poverenje, potrebno je razmišljanje, potrebni su kompromisi i opraštanje.

Zato je kooperacija direktno povezana sa našom sposobnošću da rešavamo apstraktne, logične probleme i izvodimo zaključke čak i iz nepoznatih podataka. To su sve problemi koji se javljaju kada živimo u grupama ljudi koji međusobno sarađuju tokom dugog vremenskog perioda. Naravno, prednosti kooperacije su ogromne i upravo zbog nje smo i tu gde jesmo danas.

Ali, to donosi i neke ozbiljne probleme.

Naš mozak se često nalazi u konfliktu između racionalnog i društvenog. I skoro uveko će pobediti društveno. A to bi moglo da znači da se kolaboracija i saradnja sa drugim ljudima tokom evolucije pokazala kao važnija od prostih činjenica.

To se u nauci zove “potvrda pristranosti”, a opisuje se kao sklonost ljudi da prihvate informacije koje podržavaju njihova uverenja i odbacuju informacije koje im protivreče.

Od mnogih oblika neispravnog razmišljanja koji su otkriveni “potvrda pristrasnosti” je verovatno najviše istraživana, zato što je tako česta i tako duboko ukorenjena u našu prirodu.

Naučnici sa Stanforda su recimo okupili dve grupe studenata. Polovina je podržavala smrtnu kaznu a polovina joj se protivila.

Studentima su onda predstavljeni argumenti za i protiv smrtne kazne.

Studenti koji su izvorno podržavali smrtnu kaznu, ocenili su da su podaci protiv ove mere – loši.

Argumenti i činjenice su zapravo samo još više ubedili ispitanike u njihove prvobitne stavove.

Oni koji su podržavali smrtnu kaznu su još više bili za nju i obrnuto.

Mercier je nedavno sproveo još jedan zanimljiv eksperiment.

Ispitanicima je postavljao jednostavna logička pitanja.

Onda su zamoljeni da objasne svoje odgovore i dobiju priliku da ih promene ukoliko utvrde greške. Velika većina je bila zadovoljna svojim prvobitnim izborima a manje od petnaest posto promenilo je svoje mišljenje u drugom koraku.

U trećem koraku učesnicima su pokazana ponovo ista pitanja zajedno sa njihovim odgovorom i odgovorom drugih učesnika. Neverovatno, ali tada je čak 60 posto odbacilo svoje prvobitne odgovore. Naravno razlog je da bi  kako bi pratili grupu.

Ova očigledna anomalija, prema Mercieru i Sperberu odražava našu sklonost ka hipersocijalizaciji. Ali, ne samo to već i preventivno delovanje, čime bi se sprečilo da nas ostali članovi naše grupe ne prevare. Jednostavno život u malim grupama lovaca i sakupljača, naše pretke je fokusirao na njihov društveni položaj.

I sve to može da objasni sklonoti ka teorijama zavera ili toliku navučenost na društvene mreže. Da, ljudi su komplikovani…

(dominomagazin)

 

The post Zašto nam je toliko važno mišljenje drugih ljudi? appeared first on PRess Serbia | PR PRess team.


Viewing all articles
Browse latest Browse all 30908

Trending Articles